\\ Bjelovarsko kino kroz povijest

KINA I KINOPRIKAZIVAČKA DJELATNOST U BJELOVARU

OD 1906. DO 2015.

  • 26.prosinca 1906., prema najavi iz Nezavisnosti, br.4, 22.XII.1906,. u Bjelovaru je, u prostorijama tada cijenjene gostionice „Kod Krune“, održana prva filmska projekcija. Prikazan je film poznate francuske filmske kuće Pathe Bioskop u vlasništvu kuće Breger Co.
  • U kolovozu 1907. u Bjelovaru je stigao i putujući kinematograf poznatoga Slovenca Aleksandra Lifke, koji je, uz strane filmove, imao na repertoaru i snimke iz naših krajeva. Predstave su tijekom tjedna bile u 19, 20 i 21 sat, a nedjeljom i blagdanom u 15, 16, 17, 18, 19, 20 i 21 sat.
  • Početkom 20-ih godina prošloga stoljeća s radom je započeo i drugi bjelovarski kinematograf Zora. Godine 1943. vlasnik Zore bio je Bjelovarčanin Dragutin Horvat.
  • 1924. nakon provedena natječaja i brojnih ponuda Kino Metropol u Sokolskome domu dobili su u najam Aleksandat Mattenheim i Josip Zimmerman iz Virovitice.
  • U razdoblju – 1932. u zagrebačkoj podružnici američke filmske kompanije Metro Goldwin Mayer radio je majstor umjetničke fotografije Teodor Tošo Dabac, rodom iz Nove Rače.
  • 1942. počeo je s radom novi kinematograf Dom (kasnije Gorica), Bjelovarčanina Vilima Šminderovca.
  • 1945. odlukom Kotarskoga sindikalnog vijeća osnovano je Narodno sveučilište koje od 1957. nosi naziv Radničko sveučilište Petar Biškup Veno. 1975. Radničkom sveučilištu pridružuje se Kulturno-prosvjetna zajednica, a od 1977. i Centar za domaćinstvo. Sljedeće, 1978.godine, pridružuju mu se i kina u sastavu Gradskog kinematografskog poduzeća Prosvjeta. Kroz svoje obrazovne programe Radničko sveučilište provodi i pripremu kadrova za rad u razvoju kulture.
  • 1946. odlukom Gradskoga narodnoga odbora Bjelovara oba su kina, Zora i Dom, oduzeta vlasnicima i iste godine predana na upravljanje novoosnovanome Gradskom kinematografskom poduzeću Prosvjeta. Ujedno, kinima su promijenjena imena: kino Zora, u ulici Frana Supila (na sjevernom dijelu korza) postalo je kino Partizan (u kolokvijalnom govoru: „gore“), a kino Dom, u ulici Petra Preradovića (južni dio korza), u Kino Gorica – „dolje“.
  • 1993. zatvoreno je Kino Partizan. Nakon osamostaljenja Hrvatske brojni su objekti denacionalizacijom vraćeni njihovim stvarnim vlasnicima, što je u mnogim slučajevima značilo i gašenje djelatnosti. Uz to, državne ustanove, koje su njihovim nasilnim prisvajanjem u razdoblju nakon II. svj. rata postali tek naslovni vlasnici, počesto nisu uopće ulagali u njihove održavanje. Zastarjela aparatura, 16, odnosno, 17 drvenih stolaca u svih 27 redova i daščani pod te, uopće, očajno stanje infrastrukture kina Partizan, svjedočili su o takvoj višegodišnjoj zapuštenosti. Kino je vraćeno u vlasništvo obitelji proslavljenog sportskog fotografa Miroslava Pacasa. Petnaestak godina nakon zatvaranja objekt je prodan za drugu namjenu.
  • Kino Gorica održalo se sve do listopada 2008. Nakon što su početkom ’60-ih godina prošloga stoljeća u dvorani iznenada otpale stropne ploče, kino je na neko vrijeme bilo zatvoreno i temeljito obnovljeno: strop je pokriven lakiranim pločama iverice bjelovarskog proizvođača, a dotrajali stolci zamijenjeni su iznimno udobnim preklopnim kožnim foteljama. Početkom 90-ih koncesiju za prikazivanje filmova dobio je poduzetnik Ratko Grgičević, a nakon njega, repertoarnu bitku sa zakonitostima tehnološkoga napretka vodilo je Pučko otvoreno učilište. Godine -2003. nova gradska uprava pokazala je privremenu zainteresiranost za temeljito rješavanje pitanja suvremenoga kina, o čemu se, posredovanjem D. Adamovića, razgovaralo s M. Sakačem, zagrebačkim arhitektom s međunarodnim iskustvom u projektiranju multipleks kino dvorana. Tijekom ljeta, kino je bez odgovarajuće klimatizacije stavljeno „na čekanje“, a kulturu gledanja filmova na velikom platnu Pučko otvoreno učilište održavalo je kroz nekoliko sezona iznimno posjećenim noćnim projekcijama na korzu, ispred zgrade Muzeja, a pokatkad i u njegovu atriju. Prijenosnu opremu i filmove u početku je osiguravao varaždinski poduzetnik, a kasnije bjelovarski Bolero, vlasnika Mile Kutleše. U veljači 2006. u Bjelovaru je održana radna sjednica Vlade RH, a uoči njena početka ministar kulture B. Biškupić obišao je Kino Goricu, knjižnicu i Muzej, nakon čega je odlučio kako će Ministarstvo kulture radije uložiti nekoliko milijuna kuna u obnovu Muzeja, nego li potrošiti pola milijuna za kupnju 300-tinjak fotelja za staro kino. Kino je nekako poživjelo do 2008., kada više ništa nije moglo odložiti zatvaranje njegovih vrata i vraćanje ključeva stvarnome vlasniku – obitelji Šminderovac. Objekt je, zatim, prodan ERSTE banci, a svojom Odlukom od 10. lipnja 2010. Gradsko vijeće je osiguralo urbanističke uvjete za izgradnju njezina DATA CENTRA „na lokaciji bivšeg Kina Gorice. Svjestan kako zatvaranje i drugoga kina prijeti zatiranjem iznimno bitne sastavnice kontinuiranoga kulturnoga života grada, gradonačelnik Antun Korušec tim je povodom najavio kako će „za izgradnju nove, višenamjenske, suvremeno opremljene kino dvorane“ biti potrebne bar dvije godine, do kada će Grad prirediti svu potrebnu dokumentaciju i osigurati sredstva za međuprograme.
  • Odlukom Gradskoga vijeća od lipnja 2010., o izmjenama i dopunama urbanističkoga plana uređenja područja povijesne jezgre Grada Bjelovara zona A, uz izgradnju DATA CENTRA, odobrena je i „izgradnja objekata javne namjene i poslovni blok s pratećim sadržajima uz sportsku dvoranu Sokolana 2“.
  • Listopad 2011. Grad je raspisao Natječaj za izradu projektne dokumentacije budućega kina „koje neće služiti samo za kinoprikazivačku djelatnost već i za ostale kulturne događaje“, a izabrani je izvođač započeo s izgradnjom.
  • 16.prosinca 2013. Gradsko vijeće Grada Bjelovara, na svojoj je 4. sjednici donijelo odluku o osnivanju nove javne ustanove u kulturi Grada Bjelovara Kulturni i multimedijski centar Bjelovar te je za privremenoga ravnatelja imenovalo Dubravka Adamovića, akad. slikara iz Bjelovara.
  • 22.veljače 2014. Trgovački sud u Bjelovaru registrirao je novu javnu ustanovu u kulturi Grada Bjelovara – „Kulturni i multimedijski centar Bjelovar“.
  • 7.travnja 2014. Kulturni i multimedijski centar Bjelovar registriran je u Državnom zavodu za statistiku.
  • 29.svibnja 2014. primopredajom ključeva i službeno je okončana gradnja objekta Kulturnoga i multimedijskoga centra Bjelovar.
  • 3.lipnja 2014. održana je u Kulturnom i multimedijskom centru Bjelovar konferencija za novinare na kojoj su Gradonačelnik, njegova zamjenica i privremeni ravnatelj javnosti predstavili tijek gradnje i programsku koncepciju nove javne ustanove u kulturi Grada Bjelovara.
  • 7.kolovoza 2014. održana je svečana projekcija Cuaronove višenagrađivane „Gravitacije“ u 3D tehnologiji, a 9. kolovoza 2014. kino Kulturnoga i multimedijskoga centra Bjelovar, kao i cijela ustanova, počelo je s redovitim radom.
  • U razdoblju 9.kolovoza 2014. – 30. lipnja 2015. odigrane su 542 projekcije 164 naslova, za koje je prodano 42.071 ulaznica.
  • U istom tom razdoblju Kulturni i multimedijski centar Bjelovar dodatno je priredio ili ugostio brojne i različite sadržaje (koncerti, izložbe, promocije knjiga, lutkarske i kabaretske predstave i tribine) s dodatnih više od 10.000 posjetitelja.
  • KMC Bjelovar radi šest (6) dana u tjednu sa sadržajima od 9 ujutro do 24 sata s petero zaposlenih radnika.

 

\\ Kupi ulaznicu \\
Redatelj: James Mangold
Glume: Christian Bale, Matt Damon, Jon Bernthal
SAD | 2019. | 152 minute

O filmu:

Film snimljen prema istinitom događaju o trostrukoj pobjedi Forda s modelom GT40 1966. godine, nakon šestogodišnje dominacije Ferrarija na čuvenoj utrci izdržljivosti 24 sata Le Mansa. Matt Damon je u ulozi konstruktora Carrolla Shelbyja, a Christian Bale je u ulozi vozača Kena Milesa, koji su s trkaćim modelom GT40 stvorili sve preduvjete za Fordov trijumf na legendarnoj francuskoj pisti.

Redatelj: Paul Feig
Glume: Emilia Clarke, Emma Thompson, Henry Golding
SAD | 2019. | 102 minute

O filmu:

Emila Clarke (Igra prijestolja), Henry Golding (Slatka mala tajna, Crazy Rich Asians) i Emma Thompson (dvostruka dobitnica Oscara) glume u romantičnoj komediji inspiriranoj glazbom Georga Michaela. Emma ujedno potpisuje i scenarij u suradnji s Bryony Kimmingsom.
Kate (Clare) tumara Londonom dok njezine cipele zvone, kao iritantna posljedica spleta nesretnih okolnosti koje je dovode do posla vilenjaka u Božićnom dućanu koji je otvoren cijele godine. Tom (Golding) ulazi u Katein život i polako ruši sve njene barijere, dok se ona polako zaljubljuje u njega. Dok se London polagano sprema za najljepše godišnje doba i Božić, za njih dvoje ništa ne izgleda lagano. No ponekad se ljudi moraju prepustiti sudbini, poslušati svoje srce, i vidjeti gdje će ih to dovesti.
Last Christmas kao podlogu ima bezvremenske hitove legendarnog pjevača Georga Michaela (preko 115 milijuna prodanih albuma i nositelja 10 pozicija broj 1 top singlova), uključujući i pjesmu Last Christmas. U filmu ćemo moći po prvu puta ćuti i nikada objavljivane pjesme Georga.

Redatelj: Greg Tiernan, Conrad Vernon
Glume: Ozren Grabarić, Jasna Bilušić, Mila Elegović
SAD | 2019. | 98 minuta

Sinkroniziran!

O filmu:

Ako ste mislili da je vaša obitelj čudna, razmislite još jednom. Pred vratima je jedna od najčudnijih, najneobičnijih i najstrašnijih obitelji svih vremena – obitelj Addams. Ovog listopada u kina dolazi animirana obiteljska komedija koja prikazuje zgode i nezgode slavne obitelji.

Redatelj: Roland Emmerich
Glume: Patrick Wilson, Luke Evans, Dennis Quaid
SAD | 2019. | 138 minuta

O filmu:

Epski spektakl o bitci za Midway, glavnoj prekretnici na pacifičkom frontu tijekom Drugog svjetskog rata s bogatom glumačkom ekipom i redateljem Dana nezavisnosti. Bitka kod Midwaya započela je 4. lipnja 1942. godine. Bila je to odlučujuća pobjeda SAD-a protiv Japana za vrijeme Drugog svjetskog rata. Tijekom četverodnevne borbe u zraku i na moru, brojčano nadjačana vojska SAD-a uspjela je uništiti četiri japanska nosača aviona i izgubiti samo jedan svoj, Yorktown. Japanska mornarica do tada bila je nepobjediva. Spektakl s neviđenim akcijskim scenama na velikom platnu upotpunjuje nevjerojatno jaka glumačka postava.

Redatelj: Tim Miller
Glume: Linda Hamilton, Edward Furlong, Arnold Schwarzenegger
SAD | 2019. | 128 minuta

O filmu:

Linda Hamilton i Arnold Schwarzenegger vraćaju se svojim ulogama u novom filmu Terminator: Mračna sudbina. Redatelj filma je Tim Miller (Deadpool), a producenti vizionari James Cameron i David Ellison. Prošlo je 35 godina od prikazivanja prvog Terminatora, a u novom nastavku gledamo legende iz prvog filma. Serijal se vraća korijenima, ali ima i suvremenu senzibilnost baziranu na kolektivnoj anksioznosti oko umjetne inteligencije. Prva dva filma o Terminatoru su se bavila tjeskobom o strojevima iz budućnosti i prihvaćanjem istih u fantastičnom kontekstu. Ideja ovog filma je predstaviti priču koja ima smisla u sadašnjosti. Puno toga čini se kao prognoza jer postaje realnost svijeta u kome živimo.

Redatelj: Justin Dec
Glume: Anne Winters, Elizabeth Lail, Peter Facinell
SAD | 2019. | 90 minuta

O filmu:

Film prati mladu medicinsku sestru, Talithu Bateman, koja iz zabave preuzima aplikaciju koja točno predviđa kada će osoba umrijeti. Aplikacija joj tada pokaže da ima samo tri dana života. Kako vrijeme otkucava, počinje je progoniti tajanstvena figura, a Talitha mora pronaći način da spasi vlastiti život prije nego što joj ponestane vremena.

Redatelj: Nicolas Pariser
Glume: Fabrice Luchini, Anaïs Demoustier, Nora Hamzawi, Léonie Simaga, Antoine Reinartz
Francuska, Belgija | 2019. | 105 minuta

Poseban program KMC-a “KINO ZA SVE” / ZAGREB FILM FESTIVAL PUTUJE / Ulaznica samo 15 kn!

O filmu:

Paul je ostarjeli, ali oštroumni gradonačelnik Lyona koji je nakon godina provedenih u političkoj areni zapao u egzistencijalnu krizu. Nekoć ambiciozni političar više nema ni jednu originalnu zamisao, a spašava ga jedino inercija političkog sistema u kojem su ljudi previše otupjeli da bi to primijetili. Kada iz Oxforda stigne mlada filozofkinja Alice kako bi se prijavila za radno mjesto koje više ne postoji, Paul u njoj vidi posljednju slamku spasa te joj nudi novo namještenje – zadaća joj je naoružati gradonačelnika svježim idejama. Neobičan par upušta se u političku revoluciju. Ova vrckava dramedija ovjenčana je nagradom Europa Cinemas Label, najprestižnijim priznanjem u sekciji 15 dana autora u Cannesu.

Festivali i nagrade:
Cannes Film Festival 2019 – Directors’ Fortnight – Europa Cinemas Label
Filmfest Hamburg 2019.

Odaberi termin:
Petak, 22.11.2019. 20:00
Redatelj: Jon Lucas, Scott Moore
Glume: Rose Byrne, Adam Devine, Michael Pena, Alexandra Shipp
SAD | 2019. | 84 minute

O filmu:

Od scenarista hit komedije Mamurluk i ekipe koja stoji iza komedije Zločeste mame dolazi novi urnebesni hit Jexi. Priča prati Phila koji ima ozbiljan problem s ovisnošću – naime, ovisan je o svom pametnom telefonu. Phil nema prijatelja, a nema ni curu, ali će mu se Facebook status vrlo brzo promijeniti kada je primoran svoj stari telefon zamijeniti novim modelom, koji ima neočekivane „napredne” funkcije… Jexi, nova digitalna asistentica, ubrzo postaje njegov Life coach i brine se za sva područja Philovog života…baš sva.

Redatelj: Chris Buck, Jennifer Lee
Glume: Sementa Rajhard, Kristina Krepela, Ronald Žlabur, Andrej Dojkić, Goran Grgić, Maja Posavec
SAD | 2019. | 103 minute

Sinkroniziran!

O filmu:

Zašto i kako je Elsa rođena s čarobnim moćima? Odgovor na ovo pitanje progoni junakinju Snježnog kraljevstva i prijeti njenom domu. Zajedno sa sestrom Anom, Kristofom i Olafom započinje opasno ali izvanredno putovanje. U prvom nastavku Snježnog kraljevstva Elsa se pribojavala jesu li njene moći prejake za ovaj svijet, a u novom nastavku filma nada se da su one dovoljne.

Redatelj: César Díaz
Glume: Armando Espitia, Emma Dib, Aurelia Caal, Julio Serrano Echeverría, Victor Moreira
Belgija, Francuska, Gvatemala | 2019. | 77 minuta

Poseban program KMC-a “KINO ZA SVE” / ZAGREB FILM FESTIVAL PUTUJE / Ulaznica samo 15 kn!

O filmu:

Ovogodišnji belgijski kandidat za Oscara bavi se posljedicama dugogodišnjeg građanskog rata u Gvatemali koji je rezultirao etničkim čišćenjem starosjedilačkog stanovništva. Godina je 2018. Cijela je zemlja zaokupljena suđenjima bivšim zapovjednicima u građanskom ratu, a izjave žrtava naviru sa svih strana. Ernesto (Armando Espitia – Heli, 2013.) je mladi forenzički antropolog čiji je posao identificirati tijela poginulih. Jednoga dana, u priči stare svjedokinje on uočava trag koji bi ga mogao odvesti do oca gerilca koji je nestao u ratu. Film je premijerno prikazan na Tjednu kritike u Cannesu gdje je nagrađen Zlatnom kamerom za najbolji debitantski film i nagradom SACD za scenarij.

Festivali i nagrade:
Cannes Film Festival – Critics’ Week 2019 – Caméra d’Or, SACD Award
Melbourne Int’l Film Festival 2019