\\ Bjelovarsko kino kroz povijest

KINA I KINOPRIKAZIVAČKA DJELATNOST U BJELOVARU

OD 1906. DO 2015.

  • 26.prosinca 1906., prema najavi iz Nezavisnosti, br.4, 22.XII.1906,. u Bjelovaru je, u prostorijama tada cijenjene gostionice „Kod Krune“, održana prva filmska projekcija. Prikazan je film poznate francuske filmske kuće Pathe Bioskop u vlasništvu kuće Breger Co.
  • U kolovozu 1907. u Bjelovaru je stigao i putujući kinematograf poznatoga Slovenca Aleksandra Lifke, koji je, uz strane filmove, imao na repertoaru i snimke iz naših krajeva. Predstave su tijekom tjedna bile u 19, 20 i 21 sat, a nedjeljom i blagdanom u 15, 16, 17, 18, 19, 20 i 21 sat.
  • Početkom 20-ih godina prošloga stoljeća s radom je započeo i drugi bjelovarski kinematograf Zora. Godine 1943. vlasnik Zore bio je Bjelovarčanin Dragutin Horvat.
  • 1924. nakon provedena natječaja i brojnih ponuda Kino Metropol u Sokolskome domu dobili su u najam Aleksandat Mattenheim i Josip Zimmerman iz Virovitice.
  • U razdoblju – 1932. u zagrebačkoj podružnici američke filmske kompanije Metro Goldwin Mayer radio je majstor umjetničke fotografije Teodor Tošo Dabac, rodom iz Nove Rače.
  • 1942. počeo je s radom novi kinematograf Dom (kasnije Gorica), Bjelovarčanina Vilima Šminderovca.
  • 1945. odlukom Kotarskoga sindikalnog vijeća osnovano je Narodno sveučilište koje od 1957. nosi naziv Radničko sveučilište Petar Biškup Veno. 1975. Radničkom sveučilištu pridružuje se Kulturno-prosvjetna zajednica, a od 1977. i Centar za domaćinstvo. Sljedeće, 1978.godine, pridružuju mu se i kina u sastavu Gradskog kinematografskog poduzeća Prosvjeta. Kroz svoje obrazovne programe Radničko sveučilište provodi i pripremu kadrova za rad u razvoju kulture.
  • 1946. odlukom Gradskoga narodnoga odbora Bjelovara oba su kina, Zora i Dom, oduzeta vlasnicima i iste godine predana na upravljanje novoosnovanome Gradskom kinematografskom poduzeću Prosvjeta. Ujedno, kinima su promijenjena imena: kino Zora, u ulici Frana Supila (na sjevernom dijelu korza) postalo je kino Partizan (u kolokvijalnom govoru: „gore“), a kino Dom, u ulici Petra Preradovića (južni dio korza), u Kino Gorica – „dolje“.
  • 1993. zatvoreno je Kino Partizan. Nakon osamostaljenja Hrvatske brojni su objekti denacionalizacijom vraćeni njihovim stvarnim vlasnicima, što je u mnogim slučajevima značilo i gašenje djelatnosti. Uz to, državne ustanove, koje su njihovim nasilnim prisvajanjem u razdoblju nakon II. svj. rata postali tek naslovni vlasnici, počesto nisu uopće ulagali u njihove održavanje. Zastarjela aparatura, 16, odnosno, 17 drvenih stolaca u svih 27 redova i daščani pod te, uopće, očajno stanje infrastrukture kina Partizan, svjedočili su o takvoj višegodišnjoj zapuštenosti. Kino je vraćeno u vlasništvo obitelji proslavljenog sportskog fotografa Miroslava Pacasa. Petnaestak godina nakon zatvaranja objekt je prodan za drugu namjenu.
  • Kino Gorica održalo se sve do listopada 2008. Nakon što su početkom ’60-ih godina prošloga stoljeća u dvorani iznenada otpale stropne ploče, kino je na neko vrijeme bilo zatvoreno i temeljito obnovljeno: strop je pokriven lakiranim pločama iverice bjelovarskog proizvođača, a dotrajali stolci zamijenjeni su iznimno udobnim preklopnim kožnim foteljama. Početkom 90-ih koncesiju za prikazivanje filmova dobio je poduzetnik Ratko Grgičević, a nakon njega, repertoarnu bitku sa zakonitostima tehnološkoga napretka vodilo je Pučko otvoreno učilište. Godine -2003. nova gradska uprava pokazala je privremenu zainteresiranost za temeljito rješavanje pitanja suvremenoga kina, o čemu se, posredovanjem D. Adamovića, razgovaralo s M. Sakačem, zagrebačkim arhitektom s međunarodnim iskustvom u projektiranju multipleks kino dvorana. Tijekom ljeta, kino je bez odgovarajuće klimatizacije stavljeno „na čekanje“, a kulturu gledanja filmova na velikom platnu Pučko otvoreno učilište održavalo je kroz nekoliko sezona iznimno posjećenim noćnim projekcijama na korzu, ispred zgrade Muzeja, a pokatkad i u njegovu atriju. Prijenosnu opremu i filmove u početku je osiguravao varaždinski poduzetnik, a kasnije bjelovarski Bolero, vlasnika Mile Kutleše. U veljači 2006. u Bjelovaru je održana radna sjednica Vlade RH, a uoči njena početka ministar kulture B. Biškupić obišao je Kino Goricu, knjižnicu i Muzej, nakon čega je odlučio kako će Ministarstvo kulture radije uložiti nekoliko milijuna kuna u obnovu Muzeja, nego li potrošiti pola milijuna za kupnju 300-tinjak fotelja za staro kino. Kino je nekako poživjelo do 2008., kada više ništa nije moglo odložiti zatvaranje njegovih vrata i vraćanje ključeva stvarnome vlasniku – obitelji Šminderovac. Objekt je, zatim, prodan ERSTE banci, a svojom Odlukom od 10. lipnja 2010. Gradsko vijeće je osiguralo urbanističke uvjete za izgradnju njezina DATA CENTRA „na lokaciji bivšeg Kina Gorice. Svjestan kako zatvaranje i drugoga kina prijeti zatiranjem iznimno bitne sastavnice kontinuiranoga kulturnoga života grada, gradonačelnik Antun Korušec tim je povodom najavio kako će „za izgradnju nove, višenamjenske, suvremeno opremljene kino dvorane“ biti potrebne bar dvije godine, do kada će Grad prirediti svu potrebnu dokumentaciju i osigurati sredstva za međuprograme.
  • Odlukom Gradskoga vijeća od lipnja 2010., o izmjenama i dopunama urbanističkoga plana uređenja područja povijesne jezgre Grada Bjelovara zona A, uz izgradnju DATA CENTRA, odobrena je i „izgradnja objekata javne namjene i poslovni blok s pratećim sadržajima uz sportsku dvoranu Sokolana 2“.
  • Listopad 2011. Grad je raspisao Natječaj za izradu projektne dokumentacije budućega kina „koje neće služiti samo za kinoprikazivačku djelatnost već i za ostale kulturne događaje“, a izabrani je izvođač započeo s izgradnjom.
  • 16.prosinca 2013. Gradsko vijeće Grada Bjelovara, na svojoj je 4. sjednici donijelo odluku o osnivanju nove javne ustanove u kulturi Grada Bjelovara Kulturni i multimedijski centar Bjelovar te je za privremenoga ravnatelja imenovalo Dubravka Adamovića, akad. slikara iz Bjelovara.
  • 22.veljače 2014. Trgovački sud u Bjelovaru registrirao je novu javnu ustanovu u kulturi Grada Bjelovara – „Kulturni i multimedijski centar Bjelovar“.
  • 7.travnja 2014. Kulturni i multimedijski centar Bjelovar registriran je u Državnom zavodu za statistiku.
  • 29.svibnja 2014. primopredajom ključeva i službeno je okončana gradnja objekta Kulturnoga i multimedijskoga centra Bjelovar.
  • 3.lipnja 2014. održana je u Kulturnom i multimedijskom centru Bjelovar konferencija za novinare na kojoj su Gradonačelnik, njegova zamjenica i privremeni ravnatelj javnosti predstavili tijek gradnje i programsku koncepciju nove javne ustanove u kulturi Grada Bjelovara.
  • 7.kolovoza 2014. održana je svečana projekcija Cuaronove višenagrađivane „Gravitacije“ u 3D tehnologiji, a 9. kolovoza 2014. kino Kulturnoga i multimedijskoga centra Bjelovar, kao i cijela ustanova, počelo je s redovitim radom.
  • U razdoblju 9.kolovoza 2014. – 30. lipnja 2015. odigrane su 542 projekcije 164 naslova, za koje je prodano 42.071 ulaznica.
  • U istom tom razdoblju Kulturni i multimedijski centar Bjelovar dodatno je priredio ili ugostio brojne i različite sadržaje (koncerti, izložbe, promocije knjiga, lutkarske i kabaretske predstave i tribine) s dodatnih više od 10.000 posjetitelja.
  • KMC Bjelovar radi šest (6) dana u tjednu sa sadržajima od 9 ujutro do 24 sata s petero zaposlenih radnika.

 

\\ Kupi ulaznicu \\
Redatelj: Jure Pavlović
Glume: Daria Lorenci-Flatz, Neva Rošić, Vera Zima
Hrvatska | 2019. | 97 minuta

O filmu:
Nakon niza godina provedenih u Njemačkoj, Jasna se vraća u Hrvatsku kako bi se brinula o majci, koja je na umoru. Majka, čak i prikovana za krevet, zrači zastrašujućim autoritetom koji se nadvija nad svima u njezinoj blizini. Kako dani prolaze, majka i kći zapleću se u mrežu zamjeranja, od kojih je Jasna očajnički pokušavala pobjeći. Hoće li se uspjeti suprotstaviti majci ili će konačno nestati pod njezinim teškim zagrljajem?

Festivali:
Black Nights filmski festival u Tallinnu 2019.,
Festival svjetskog filma u Bostonu 2020.,
Filmski festival u Vilniusu Kino Pavasaris 2020.,
FEST 2020. (Nagrada kritičara Nebojša Đukelić za najbolji regionalni film),
Taormina Film Festival (Nagrada – Daria Lorenci Flatz – najbolja glumica),
Bihać Avantura Film Festival (Nagrada – Najbolji igrani film),
Festival Mediteranskog filma Split,
Brač Film Festival,
Rab Film Festival

Redatelj: Roger Kumble
Glume: Candice King, Inanna Sarkis, Dylan Sprouse
SAD | 2020. | 105 minuta

O filmu:
Nastavak velike uspješnice serijala o ljubavi i strasti dvoje mladih koja ne priznaje granice, snimljenog prema bestseleru spisateljice Anne Todd koji je proglašen novom globalnom senzacijom poput Twilight sage i erotsko-romantične trilogije Pedest nijansi sive. Nakon burnog početka veze i šokantnog otkrića, Tessa i Hardin moraju pronaći način da nastave svoju romansu. No, može li ljubav koja ne priznaje granice doista opstati? Tessa polako počinje uviđati kako bi mogla izgubiti sve. Hardin shvaća da nema što izgubiti – osim nje. Je li se doista spreman promijeniti zbog ljubavi? Koliko je ona spremna opraštati i, još važnije, sviđa li joj se doista slika budućnosti s Hardinom?

Redatelj: Tony Cervone
SAD | 2020. | 93 minute

O filmu:
U filmu ćemo saznati mnoge tajne i činjenice o omiljenoj ekipi koja već desetljećima rješava najsloženije misterije i zadatke. Kako su se Scooby i Shaggy sreli, kako se dvojac potom upoznao s mladim detektivima Fredom, Velmom i Daphne te kako su dospjeli do svog prvog slučaja. Danas, nakon stotinu riješenih slučajeva, Scooby i njegova ekipa suočavaju se sa svojom najvećom i najizazovnijom misterijom ikada: opakim planom da pas duh Cerberus zavlada svijetom! Dok se svi oni utrkuju kako bi zaustavili apokalipsu pasa, Scoobijevi prijatelji otkrivaju njegovu tajnu ostavštinu i epsku sudbinu koja je veća od bilo čega što su mogli zamisliti.

Redatelj: Christopher Nolan
Glume: John David Washington, Robert Pattinson, Elizabeth Debicki
SAD | 2020. | 150 minuta

O filmu:
Masivni, inovativni i do sada najambiciozniji akcijski blockbuster koji je režirao i napisao fantastični Christopher Nolan, poznat po mega uspješnicama Početak, Memento, Batman trilogija, Dunkirk, Interstellar…Radi se o jednom od najskupljih filmova ikad snimljenih. John David Washington glavni je protagonist novog Sci-Fi akcijskog spektakla Christophera Nolana, kratkog ali znakovitog naziva “Tenet.” Naoružan samo jednom riječju – Tenet – i boreći se za opstanak cijelog svijeta, glavni junak priče kreće kroz polumračni svijet međunarodne špijunaže na misiji koja će se odvijati u nečemu izvan stvarnog vremena. Inverzija. Nije putovanje kroz vrijeme.